Među zavisnicima koji traže stručnu pomoć ima djece od 13 i 14 godina

Društvo

Iskustva NVO koje pomažu zavisnicima u odvikavanju od droge govore da narkomani odlučuju da se liječe tek kada postanu punoljetni

Ilustracija (Foto: Shutterstock)
Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Učenik osmog razreda najmlađi je zavisnik od droga koji je zatražio pomoć u prvoj privatnoj ambulanti za liječenje zavisnosti u Podgorici, "Anima medica".

Četrnaestogodišnjak je liječen nakon što je godinu dana pušio marihuanu, a djeca u tim godinama uzimaju čak i heroin.

Izvršni direktor NVO "4 life" Saša Mijović kazao je da je najmlađi zavisnik koji je bio na programu odvikavanja imao 19 godina. Mijović je rekao da je riječ o mladićukojije koristio heroin od trinaeste godine.

"Najmlađa djevojka koja se liječila kod nas imala je 21 godinu i koristila je heroin redovno sa drugaricom od četrnaeste, a marihuanu od dvanaeste godine. Iako do sada nije bilo mlađih od 18 godina, to ne znači da nema zavisnika među maloljetnicima", kazao je Mijović "Vijestima".

Iako brojna istraživanja pokazuju da djeca ranije nego prije počinju da se drogiraju, iskustva NVO koje pomažu zavisnicima u odvikavanju govore da narkomani odlučuju da se liječe tek kada postanu punoljetni, većinom nakon nekoliko godina provedenih na heroinu.

Mijović je pojasnio da zavisnici kasno počinju da se liječe, jer tek nakon nekoliko qodina droqiranja shvate da su zavisni.

Anketa te NVO, koja se podudara sa istraživanjem bolnice "Viva Vita" iz Novog Sada, potvrđuje da je granica prvog javljanja za pomoć u najvećem procentu (40,4 odsto) nakon 11 do 15 godina upotrebe droga.

"Oko 35 odsto zavisnika za liječenje se odluči nakon 6 do 10 godina, a svega 8,8 procenata u prvih pet godina intenzivne zavisnosti. Nekoliko godina misle i pokušavaju sami da se izbore sa svojom zavisnošću, i tek kada shvate da to ne mogu sami, potraže pomoć, a do tada obično prođe do 15 godina", kazao je Mijović.

On smatra da i roditelji često griješe, jer kasno uoče, ili ne žele sebi da priznaju, da njihovo dijete ima problem, a potom se ustručavaju da zatraže stručnu pomoć strahujući od reakcije okruženja.

Uvecaj!

Supspecijalista za bolesti zavisnosti ambulante "Anima medica" Danilo Jokić upozorio je da među pacijentima ima zavisnika od 16 godina, koji su većinom još od 14. pušili marihuanu u kombinaciji sa velikim-količinama alkohola.

"Roditelji su počeli da ranije prepoznaju probleme zavisnosti kod djece i da se interesuju za proces liječenja.

Kod zavisnika mlađih od 18 godina prvo se primjenjuje psiho-socijalna terapija. U saradnji sa roditeljima dijete se oprezno počinje podvrgavati tretmanu, jer su u tom periodu izuzetno buntovni i odbijaju saradnju. Kod dugogodišnjih zavisnika uključuje se medikamentozna terapija", pojasnio je Jokić.

Portparol Prve crnogorske mreže za resocijalizaciju izliječenih zavisnika Aleksandar Korać naveo je da iskustva te NVO govore da se zavisnici na liječenje odlučuju tek sa navršenih 19 godina, jer kod maloljetnika u početnim fazama bolesti nijesu toliko izražene nus pojave.

"Maloljetnici bolest ne shvataju ozbiljno i imaju neozbiljan stav kada je u pitanju traženje pomoći. Iako su posljednja istraživanja pokazala da je stopa korisnika psihoaktivnih supstanci mnogo veća u tom uzrastu, rješenje problema trebalo bi tražiti u boljim preventivnim mjerama", smatra Korać.

Roditelji testiraju djecu kada posumnjaju

Direktorica Kancelarije za prevenciju narkomanije Glavnog grada Slavica Raičević kazala je da pomoć većinom traže roditelji srednjoškolaca koji sumnjaju da se njihova djeca drogiraju.

Ona je istakla da građani u Kancelariji mogu da dobiju panel testove na 10 vrsta droge, kojima se utvrđuje eventualna zavisnost, ali i stručne savjete kako da utiču i pomognu djetetu da prevaziđe bolest.

"Apelujemo na sve koji imaju i najmanju sumnju da nam se obrate, jer je sve anonimno i zasnovano na aposlutnom povjerenju", istakla je Raičević.

Ona je dodala da roditelji srednjoškolaca, ali i osnovaca u nekoliko navrata, uglavnom dođu sa sumnjom, uzrujani zbog promjena ponašanja djece. Raičević je pojasnila da se roditelji uglavnom interesuju kako da testiraju dijete, na koji način da razgovaraju sa njim i šta dalje da preduzmu.

"Uglavnom uzmu test, ali nakon toga više ne žele da sarađuju. Pretpostavljam da je stid razlog tome. Sa druge strane, ima i onih koji redovno kontrolišu dijete, posebno u završnim razredima srednje škole, ili kada je već u problemu pa to rade svakih nekoliko mjeseci", kazala je Raičević.

Ona je istakla da korisnike psihoaktivnih supstanci upućuju na liječenje u odgovarajuće ustanove.

Autor: Tanja Jovanović

Objavljeno: 22.03.2013 10:36